top of page
  • Writer's pictureGrgur Kovačić

Akutna bol u vratu Cervicalgia , primjer diferencijalne dijagnostike

Prikaz slučaja “ukočenog vrata” iz prakse.



Ženska osoba u ranim tridesetima nakon običnog jutarnjeg oblačenja majice osjetila je jako veliku bol u vratu. Teško proveden dan, još teže provedena noć, ograničenost pokreta u svim smjerovima, osjećaj da se ne može ispraviti - antalgična postura i protrakcija glave.


Dolazi na pregled dan nakon pojave simptoma.

U anamnezi saznajem da je prije 2 godine imala sličnu situaciju i velike probleme s vratnom kralježnicom koji su trajali 6+ mjeseci. Čak je bila predložena operacija vratne kralježnice radi velike protruzije diska s radikularnim simptomima na nivou C5-C6. Zbog toga je vidno prestrašena jer ne želi ponovno proživljavati sličan scenarij.



Pregled:

Prvo su isključene crvene zastave

Anamneza sustava ne ukazuje na ništa značajno

Niska razina stresa, tjelesno aktivna, ergonomija na poslu odlična


Lokacija boli - tupa bol na desnoj posteriornoj strana vrata, od baze lubanje prema cijelom medijalnom rubu lopatice

Provocirajući pokreti - svi pokreti vrata, uz značajno ograničen opseg pokreta u svim smjerovima, posebno u laterofleksijama, rotaciji ipsilateralno i ekstenziji


Specijalni testovi:

- spurling test provocira bol kontralateralno bez radikularnih simptoma pa ćemo ga uzeti kao negativan

- Adson’s test negativan

- testovi neurodinamike teško izvodivi zbog ograničenosti pokreta, ali negativni u dozvoljenom opsegu pokreta

- testovi miotoma negativni, osim T1 na kontralateralnoj ruci

- testovi dermatoma negativni

- nema značajne triger točke koja bi reproducirala bol

- test ponavljajućih pokreta daje jasnu sliku preferiranog smjera (fleksija), fenomena centralizacije (fleksija) i periferizacije boli (ekstenzija)


Ovakva prezentacija sindroma se najčešće svrstava pod široke nazivnike kao što su “cervicalgia” ili “nespecifična bol u vratu”. Oba pojma označavaju da postoji bol u vratu i da ne znamo uzrok ni porijeklo simptoma. Kada se problem tako definira, ne preostaje ništa drugo nego i tretman postaviti nespecifično - razgovor s pacijentom, nespecifične vježbe, nespecifični tretmani.

Ako ovako gledamo na bolna stanja ne treba nas čuditi što su rezultati u kliničkoj praksi i u brojnim znanstvenim istraživanjima kroz zadnjih dvadesetak godina u najmanju ruku obeshrabrujući i neobećavajući.


Da li možemo prema rezultatima navedenih testova i prema navedenoj kliničkoj slici pretpostaviti nešto preciznije i kvalitetnije usmjeriti tretman?


Možemo započeti DEDUKCIJOM:

- Nema crvenih zastava ni znakova ozbiljne patologije

- Vjerojatno se ne radi o radikularnom sindromu jer klinička slika i testovi ne upućuju na to

- Vjerojatno se ne radi mišićnom spazmu jer ne postoji mišić kojeg možemo identificirati kao izvor boli

- Vjerojatno se ne radi o fasetnim zglobovima jer imamo fenomen centralizacije sindroma i preferirani pokret

- Sigurno se ne radi o psihosocijalnom problemu jer osoba nije pod stresom

- Bol je mehanička jer postoji preferirani smjer, postoji fenomen centralizacije i periferizacije boli, problem je nastao pokretom ujutro kada se događa većina problema s intervertebralnim diskovima. Prema radu Laslett i sur. 2004 ovakva klinička slika uz pozitivne rezultate testova, kod osoba koje nisu pod izrazitim stresom, ima specifičnost od 100% za DISKOGENU BOL. To je odlična vijest jer je prognoza za konzervativnu terapiju u ovakvom slučaju simptoma vrlo dobra!


Aka znamo što tražimo; ako poznajemo epidemiologiju, patologiju, kliničke slike najčešćih sindroma, valjanost kliničkih testova, možemo se daleko odmaknuti od popularnog i zastarjelog koncepta nespecifične boli u kralježnici. Možemo kvalitetnije usmjeriti rehabilitaciju i povećati ishode iznad “čekaj dok prođe i nemoj se stresirati, a ako ne prođe - operacija”.


Tretman je bio vrlo jednostavan - precizna i vrlo specifična kineziterapija koja odgovara pretpostavljenoj dijagnozi.

Odmah po završetku tretmana klijentica se osjećala bolje, lakše, uz smanjenje boli i povećanje opsega pokreta.

Najvažnije kod akutnih problema u kralježnici je da je dobila upute kako sama sebi pomoći, koje pokrete raditi, koje pokrete privremeno izbjegavati. Ključno je da razumije svoj problem i da shvati da je aktivno sudjelovanje u tretmanu apsolutno obavezno.

Najbolja psihološka intervencija i najveća motivacija za pacijenta je smanjenje simptoma.






Ako želite poboljšati kvalitetu kliničkih ishoda, povećati vlastitu sigurnost i preciznost u radu, pružiti klijentima kvalitetne informacije temeljene na znanstvenim spoznajama i kvalitetnom kliničkom rezoniranju, preporučamo vam naše seminare DIFERENCIJALNE DIJAGNOSTIKE.


www.propriocentar.com/diferencijalna-dijagnostika



332 views0 comments

コメント


bottom of page